-INTERNET STRANICA BOŠNJAČKE DIJASPORE                                                                                                                                                                                                            Hit Counter

Neue Seite 3

   Alija Izetbegović (1925-2003)

<biografija>

 

 

 

Bošnjaci su narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i Srbiji i Crnoj Gori. Ima ih oko 3 milijona, od toga oko 2 milijona u Bosni i Hercegovini

 >>>OPŠIRNIJE>>>

 

 

- Linkovi:

 

 

http://www.sbbbh.ba/

Bošnjaci.NET

 Sandzaknews, Sandzacka novinska agencija

 

www.islamskazajednica.org

Germanwings

 

 

http://www.dijaspora.org

http://www.ipf.unbi.ba/

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Bošnjaci istaknuti sportisti:

1.Edin Džeko (fudbaler)

2.Asmir Kolašinac (atletika)

3.Muamer Hukić (Marco Huck)

4.Adnan Ćatić (Felix Sturm)

5.Vedat Ibišević

6.Hamza  Alić (atletika)

7.Salko Zildžić

 

 
      BOSNJACI

BOŠNJAČKA DIJASPORA (bosnjaci u dijaspori)

 

 

 

Bošnjačka dijaspora je naziv za dio bošnjačkog naroda koji je bio prisiljen napustiti svoju korijensku zemlju, bivajući tako raspršen na sve strane svijeta. Mnogi narodi svijeta imaju svoju dijasporu, tako i Bošnjaci. Za Bošnjake, ovaj naziv označava sve izvan matice Bosne i Hercegovine, pa tako i starosjedilačko stanovništvo Sandžaka. Ostale značajne skupine Bošnjaka se nalaze u Turskoj, u raznim državama Evropske unije poput Švedske i Njemačke, u ostalim državama bivše Jugoslavija, i u Sjedinjenim Američkim Državama. Značajan, a možda čak i većinski, dio bošnjačke dijaspore, je nastao nakon rata u Bosni i Hercegovini tokom ranih 90-ih godina. No, veliki dio dijaspore ima dugu historiju sve od &19. vijeka.
 


Književnk:

Hazim AkmadžićHazim Akmadžić

 

 

 


 

Akademik Ejup Ganić

Akademik Ejup Ganić

 

 

 


 

 

 

 

 

Bošnjaci između integracije, izolacije i asimilacije

15 October 2009

Hvala Allahu dž.š., na neizmejrnim ni'metima i blagodatima. Neka je salawat i selam na Muhameda a.s., na njegovu časnu poro­dicu i na njegove plemenite ashabe i sve sljedbenike do Sudnjeg dana.

Poštovani džema'ate, draga braćo i sestre,

Vrijeme i mjesto u kojem živimo (pre)puno je razlicitih izazova i zadataka, potreba i ocekivanja. Cini se da je ova generacija nas muslimana, ovdje u tudjini, u muhadžirluku, posebno više izložena velikim izazovima i zadacima. Da li je dovoljno spomenuti izazov života u tudjini, na Zapadu, daleko od rodnog doma i matice domovine? Da li je dovoljno napomenuti zadatak koji imamo, živjeti u duhu islama; Kur'ana i Sunneta!? Medjutim da li je to tako? Ako nije, kako jeste?

Tema današnje hutbe je: Bošnjaci, izmedju integracije, izolacije i asimilacije!

Povod, neposredan povod za ovu hutbu je sutrašnji centralni, vec tradicionalni mevlud IZBuS, ovdje u Norrköpingu u Sali Borgen, Folkets park u naselju Ektorp, sa pocetkom u 13.00 h.

Cilj je: aktuelizirati i bar djelimicno sagledati ovo pitanje od vitalnog interesa kako za nas pojedinacno, porodicno i kao naroda u cjelini.

Ovdje je svakako potrebno, odmah na pocetku, bar ukratko, pojasniti ove termine, pojmove, šta je to integracija, šta izolacija a šta asimilacija?

Integracija je sociloski pojam kojim se oznacava ukljucivanje razlicitih etnickih ili vjerskih elemanata populacije u jednu zajednicu, državu ili Uniju. Integracija podrazumjeva jednake mogucnosti i prava za sve clanove tog društva.

Izaolacija je proces odvajanja necega ili nekoga od ostalih ili takva situacija kada je osoba ili grupa sama odvojena od svih ostalih.

Asimilacija je sociloski pojam kojim se oznacava proces u kome pojedinci ili grupe bivaju apsorbovani od dominantne kulturne druge grupe. Ovaj pojam se najcesce spominje kada se govori o doseljenicima u nove zemlje, gdje se oni u susretu i komunikaciji sa drugima mjenjaju i sve više postaju kao oni, domcini. Kod pojedinaca (ili grupa) ponekad se javljaju želje da ostave barem neke tragove svoje prethodne kulture, vjere ili tradicije i sl, dok se sam proces odvija u etapama, ponekad (i ponegdje) brže, ponekad sporije. Kada se novi clanovi nekog društva ne budu mogli prepoznati od strane starih clanova onda govorimo o potpunoj asimiliaciji.

Opravdano se sada i nama ovdje namece pitanje: u kojem procesu se mi nalazimo; ako se nalazimo u procesu integracije šta je potrebno uciniti da se to još poboljša i eventualno ubrza, ako se nalazimo u procesu izolacije, šta je potrebno uciniti i otamo se 'izvuci', a ako se, nedaj Bože, nalazimo u procesu asimilacije, šta je potrebno uciniti da bi taj trend se usporio a potom zaustavio? Ovo je za nas i ovdje jako važno, toliko vazno da svaki dan se upitamo kuda i u kojem pravcu idemo, u kom procesu se nalazimo? Šta je sa našim identitetom kom pripadamo? Blijedi li nasa tradicija i kultura koju imamo? Gubi li se naša nacija / nacionalnost koju smo mukotrpno vratili? Nestaje li naša vjera kojoj pripadamo? Svakako, brojna su i druga pitanja na koja treba valjan odgovor dati, a ovo su kljucna.

Dozvolite, da navedemo bar jedan kur'anski ajet i hadis Poslanika, izrecenih u ovom kontekstu: Allah dž.š., nam poručuje da se držimo ispravne vjere, pa u 153. ajetu Sure El-En'am, kaže:

وَأَنَّ هَذَا صِرَاطِي مُسْتَقِيمًا فَاتَّبِعُوهُ وَلاَ تَتَّبِعُواْ السُّبُلَ فَتَفَرَّقَ بِكُمْ عَن سَبِيلِهِ ذَلِكُمْ وَصَّاكُم بِهِ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ

„I doista, ovo je moj pravi put, pa se njega držite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova! Eto, to vam On naređuje, da biste se grijeha klonili." (El-En'am, 153)

Potkraj februara, 10 h.g., 632 god po Isa-u a.s., Muhamed a.s. je obavio poslednji i oprosni hadz kojom prilikom je, izmedju ostalog (o)poručio: „Ja sam vam ostavio sto ce vas voditi, Knjigu Boziju, koja če vas, ako je se vjerno pridrzavate uvijek čuvati da ne zalutate s pravog puta, sa staze pravde i istine. To je knjiga jasna i pozitivna, koju je sam Allah objavio. Imate pred sobom cjeli moj zivot, moje riječi i moja djela. Sve sto sam govorio i radio, nastojao sam da to bude u potpunom skladu sa Bozijim naredzenjem." Dakle, ma gdje bili i u bilo kojoj sredini zivjeli, mi se pozivamo da zivimo u duhi islama - pravog puta na temelju glavnih izvora: Kur'ana i Sunneta.

Više nego ikad ranije, mi, muslimani trebamo uočiti važnost svog odnosa prema svojim izvorima, tradiciji i identitetu. Evo kako poznati savremeni islamski ucenjak S.H.Nasr vidi tumačenje tradicionalnog islama, islama u okvirima tradicije. On kaze: "Tradicionalni islam obuhvata ne samo Kur′an i Hadis, a to je zapravo stablo islama,  već sve usmene i pisane vjerske tradicije, interpretacije Kur‘ana i hadisa, sve ponovne potvrde te  Istine u znanostima, mišljenjima, umjetnosti. 
Tradicionalni islam je islam koji se rascvjetava na tom stablu, koji raste na tom stablu preko svih njegovih grana. Ne možemo kazati  ″sjedeći″ na toj jednoj grani da je to samo islam, a druge nisu. 
Stablo, korijen, grane, sve je to islam. Nema grane koja će opstati živa bez stabla i korijena, niti je dobro korijenu i stablu bez grana."

Nas cuveni alim, Mehmed Handžic, rahmetullahi ‘alejhi, u svom jednom radu pisanom 1943 godine pod naslovom: "Cuvanje muslimanskih obicaja" kaže: "Jedna od važnih dužnosti svakog muslimana je, da cuva muslimanske obicaje i da ih se uvijek pridržava, a da se kloni i izbjegava svaki nemuslimanski obicaj, koje bilo vrste on bio. Muslimanski obicaji su nekada i vjerski propisi, a nekada su jaka ograda koja cuva vjerske propise, i neda da se pocnu osipati. Naša vjera od nas traži da ne primamo nikakve obicaje koji služe kao obilježje druge vjere.

Alejhisselam kaže: "Razlikujte se od nevjernika!" U ovome hadisu Alejhisselam od nas zahtjeva da ne primamo nikakve nemuslimanske obicaje koji služe kao iskljucivo obilježje nemuslimana, i od nas traži da se razlikujemo od nemuslimana. To je za zajednicu vrlo važna stvar. To joj cuva cjelinu od raspadanja i njenu samostalnost. Napustivši to, zajednica se pocne rasipati, a cjelina raspadati. U obrnutom slucaju, držeci se strogo toga, cuvamo i jacamo svoju zajednicu i cjelinu."

Draga braco i sestre, veoma je važno da se pravilno integriramo u drustvo u kom živimo i radimo. Glavni cilj ove hutbe je pokušaj da se ukaže na opasnosti koje nas na putu kako izolacije, pogotovo na putu asimilacije, ne daj Bože, očekuju, ako vec sada nije kasno. Nažalost, o oveme se malo piše, malo govori, pogotovo malo cine stručne analize iz raznih oblasti koje bi dale odgovor na pitanje šta nas to čeka ukoliko dodje, nedaj Bože, do izolacije i/li asimilacije.

Sjetimo se na ovom mjestu tvrdnje Jana Assmana koji je u Kulturnom pamćenju kazao 'da narodi ne nestaju biološkim nestankom već gubitkom identiteta i procesima asimilacije.' A malim zajednicama, kakvi su Bošnjaci i Albanci prijeti istinska opasnost asimilacije ukoliko se ne uloži dodatna kolektivna ali i individualna energija u očuvanje onih vrijednosti koji nas čine različitim.

Primjer ulaganja kolektivne i individulane energije, u ovom kontekstu je, svakako, tradicionalni mevlud kao preneseni dio bogate kulturne i vjerske baštine iz domovine, mevlud, koji dr.Enes Kujundzic, naziva "Simbolom bošnjackog identiteta", pa kaže: "Ozbiljna analiza veze koja postoji između islama i bošnjačke nacije dovodi do zaključka da vjerski obredi kao što su mevludi, pored dva bajrama i hidžretske nove go­dine u sebi nose elemente simbola etničkog identiteta. Znaci nacio­nalnog prepoznavanja u ovim simbolima nastali su kao odgovor na potrebe pojedinaca da se identifikuju sa zajednicom kojoj pripadaju.   S druge strane, mevlud kao javni, ali i porodični obred dobiva na značaju u razumijevanju bošnjačkog etničkog identiteta ako se zna da porodica ima jednu od najvažnijih uloga u životu pojedinca u njegovoj emotivnoj i psihičkoj strukturi. Ona se kroz povijest poka­zala i danas se pokazuje kao dragocijeni nosilac socijalnih vrijednosti, nezamjenjiv konstitutivni elemenat šire društvene zajednice.

Ako prošetamo po sjećanjima na vlastito djetinjstvo, barem je­dan dio nas otkriće značenje koje su stihovi i muzikalnost mevluda sačuvali u nama na doba kada smo im prisustvovali." (www.rijaset.ba)

Stoga, s razlogom i povodom pozivamo vas na sutrašnji cent. mevlud IZBuS ovdje u Norrköpingu!

Za kraj, poruka je, poruka koja se cesto emituje, srijedom uvece, na našem radiu "Behar" "Ostanite to što jeste. Čuvajte i očuvajte svoju vjeru, kulturu i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem".

Na osnovu navedenod da se zakljuciti; izazovi su brojni, a zadatak je jedan i jasan: sacuvati identitet kom pripadamo, prenijeti emanet islama na potomke i mladje generacije koje moramo i odrzati slogu i jedinstvo koje trebamo.

Na ovom putu, cilj nam je da budemo subjekti ovih procesa i da ih usmjeravamo u željenom pravcu, a ne da postanemo njihov objekt i izgubimo utjecaj na njihovo kretanje.      

Molimo Allaha dž.š., da nam bude u pomoci kako bismo ocuvali identitet kom pripadamo. Amin!

Mesdzid IZ Norrköping, 16.10.2009 g./ 27. Ševval, 1430 h.g./Hatib: h Zekerijah-ef. Čajlaković


Srijeda: 03.06.2009, 19.00 h  Berlin-Njemačka      

Bošnjaci u Berlinu sa Reis-ul-Ulemom Prof. Dr. Mustafom Cerićem

Bošnjaci u Berlinu sa Reis-ul-Ulemom Prof. Dr. Mustafom Cerićem (sa lijeva: Ledinić N. , Mahmutović E. , Mahmutović, ef. Ljevaković A. , Čausević, Mahmutović I. , Reis-ul-Ulema Dr. Mustafa Cerić, Jakupović F. , Vrcić E. , Omerhodžić A.)

                          U Katoličkoj Akademiji Berlin je Reis-ul-Ulema Dr. Mustafa Cerić održao predavanje na temu: "Šerijat i socijalno uklapanje Muslimana u Evropi"
(na engleskom i sa simulacionim prevodom)

Pred prepunom dvoranom u "Katoličkoj Akademiji Berlin"  i uz prisustvo velikog broja novinara, Reis-ul-Ulema Dr. Mustafa Cerić je održao predavanje na navedenu temu. Reis je ostavio snažan dojam na prisutne i odgovorio na puno pitanja.

Domaćini skupa:  Weihbischof Dr. Hans-Jochen Jaschke, Prof. Dr. Mathias Rohe, Jörg Lau su takođe održali uvodnu riječ i učestvovali u diskusiji. Skup je završen oko 21.30 h. Poslije skupa Profesor Cerić se susreo sa Bošnjacima koji žive i rade u Berlinu.

Bošnjaci u Berlinu sa Reis-ul-Ulemom Prof. Dr. Mustafom Cerićem

Bošnjaci u Berlinu sa Reis-ul-Ulemom Prof. Dr. Mustafom Cerićem ( s lijava: Ledinić, Čaušević, Reis-ul-Ulema Dr. Mustafa Cerić, Fadil, Ćustović, Vrcić)

                                                                  V.E.


Bošnjaci u BERLINU: mart.2009. ("Ko smo mi Bošnjaci"                        -razgovor sa Akademikom Prof. Muhamedom Filipovićem)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Urednik:                     E-mail: webmaster@bosnjaci-web.de

 

BOŠNJACI SANDŽAKA:   ŽRTVE SRBIJANSKOG TERORIZMA

 


    Ljetovanje u ULCINJU:

        Alida Kalender:

     00-382-67-495-801

MUKI Montage GmbH

Segelfliegerdamm 89
12487 Berlin

Tel: 030 63222370

www.mbm-bau.de

Pansion LOMBRELLE

 


        P O V E L J A
   o bosanskom jeziku


-      "AKTUELNI DOGAĐAJI"-    Džemail Arnautović